Eurokodi nove generacije (tzv. Second Generation Eurocodes) predstavljaju temeljito revidirane europske norme za projektiranje konstrukcija (serija EN 1990–EN 1999), koje će postupno zamijeniti postojeću “prvu generaciju” Eurokoda. Cilj ove reforme nije kozmetika, nego modernizacija pravila u skladu s razvojem struke: naprednijim proračunskim modelima, širim korištenjem numeričkih metoda (FEM), novim materijalima i sustavima, povećanim fokusom na postojeće konstrukcije i robustnost, te boljom usklađenošću u Europi. Europska komisija i CEN/TC 250 (Structural Eurocodes) vode proces kroz mandat M/515, a službena vremenska linija primjene definira jasne rokove za sve članice CEN-a, uključujući Hrvatsku.

 

Što znači “nova generacija” u praksi

U praksi, Eurokodi nove generacije donose dvije vrste promjena:
1) Strukturne promjene u samim normama – preuređenje i čišća logika teksta, usklađivanje definicija i formata između različitih Eurokodova te jasnije razgraničenje metoda i područja primjene.
2) Sadržajne promjene u proračunskim pravilima – nadogradnja pojedinih provjera i modela (ULS/SLS), bolje pokrivanje suvremenih konstrukcijskih rješenja te sustavniji pristup temama koje su postale ključne: procjena i intervencije na postojećim građevinama, robustnost i jasniji okvir za projektiranje potpomognuto naprednim analizama.

 

Zašto uopće nastaje nova generacija propisa

Razlozi su realni i tehnički.
Prvo, projektantska praksa je danas bitno digitalnija nego u vrijeme nastanka prve generacije. Modeliranje i analiza (FEM, nelinearne provjere, napredne stabilnosti) postali su standard. Eurokodi nove generacije nastoje taj razvoj pretvoriti u jasnije normirano okruženje s definiranim preduvjetima i očekivanjima.
Drugo, Europa želi veću harmonizaciju. Eurokodi se i dalje primjenjuju kroz nacionalne dodatke (NA), ali cilj prenove je smanjiti nepotrebne razlike u interpretacijama i učiniti norme “čitljivijima” i dosljednijima.
Treće, fokus se širi na postojeće građevine i otpornost sustava. U Europi je golem fond zgrada i infrastrukture koje se obnavljaju, pojačavaju, mijenjaju namjenu i trebaju racionalno dokazivanje sigurnosti.
Četvrto, širi se područje primjene. U okviru europske standardizacije pojavljuju se nova područja koja su u praksi sve prisutnija (npr. konstrukcijsko staklo i napredni sustavi), pa se dio sadržaja razvija kroz tehničke specifikacije i pripremu novih normativnih okvira.

 

Rokovi: do kada mora biti implementirano (i vrijedi li to za Hrvatsku)

Da – vrijedi i za Hrvatsku, jer su to rokovi vezani uz implementaciju EN normi kroz CEN sustav. Ključni službeni datumi za Eurokodi nove generacije su:
• DAV (Date of Availability): najkasnije do 30. 3. 2026. – do tada se svi dijelovi druge generacije distribuiraju nacionalnim normirnim tijelima.
• DoP (Date of Publication): 30. 9. 2027. – najkasniji datum do kojeg se EN standard mora uvesti na nacionalnoj razini (objavom identične nacionalne norme ili potvrdom/endorsementom).
• DoW (Date of Withdrawal): 30. 3. 2028. – najkasniji datum do kojeg se moraju povući nacionalne norme koje su u konfliktu (u ovom kontekstu: relevantni dijelovi prve generacije).

 

“Hrvatski dio priče”: Nacionalni dodaci (NA) i javne rasprave

Najvažnija praktična točka za Hrvatsku su nacionalni dodaci (NA). Oni određuju nacionalno odabrane parametre (npr. preporučene vrijednosti, parcijalne faktore ili pristupe). U praksi se za pojedine Eurokodove provode i javne rasprave o nacrtima hrvatskih nacionalnih dodataka, što ukazuje da će i u prijelazu na Eurokodi nove generacije postojati razdoblje usklađivanja i formalnog usvajanja.

 

Što se mijenja za projektante

Za projektantske urede i ovlaštene inženjere, Eurokodi nove generacije znače:
• Ažuriranje internih predložaka i kontrolnih listi: pozivanje na točne oznake norma (EN/HRN EN), verzije i NA postaje još kritičnije u prijelaznom razdoblju.
• Povećana potreba za “traceability”: investitori i revidenti će češće tražiti jasan dokaz “po kojem Eurokodu” je napravljena provjera (1. ili 2. generacija) i s kojim nacionalnim parametrima.
• Djelomično paralelno razdoblje: realno je očekivati da će dio projekata neko vrijeme ići po starim pravilima (ovisno o ugovoru i fazi projekta), dok će novi projekti prelaziti na novu generaciju kako se nacionalne implementacije budu zaključavale.

 

Kako to utječe na programe za statiku (FEM i “code check”)

Utjecaj na softver nije trivijalan. Programi poput AxisVM, SCIA, RFEM, Robot, Tower i slični obično imaju dvije kritične komponente: analitički dio (model/FEM) i normativni dio (code check). Druga generacija Eurokoda pogađa prvenstveno normativni dio:
• Nove provjere i drugačije formulacije znače da dobavljači moraju nadograditi “design check” module i izvještaje.
• Podrška za hrvatske NA parametre postaje ključna: bez ispravnog NA seta, rezultati mogu biti formalno izračunati “po Eurokodu”, ali nacionalno pogrešno postavljeni.
• Izvještaji i revizijski trag: očekuj više zahtjeva da izvještaj automatski navodi točnu normu, generaciju, NA verziju i postavke kombinacija.
• BIM/CAE integracije: važno je da FEM modeli i “code check” moduli ostanu skladni i transparentni, posebno pri naprednijem modeliranju.

 

Izvori

• European Commission JRC – Second generation of the Eurocodes: https://eurocodes.jrc.ec.europa.eu/second-generation-eurocodes
• European Commission JRC – Road to second generation Eurocodes: https://eurocodes.jrc.ec.europa.eu/2nd-generation/road-second-generation-eurocodes-where-are-we
• CEN BOSS – DoW (Date of Withdrawal) guidance: https://boss.cen.eu/reference%20material/guidancedoc/pages/dow.aspx
• JRC tehničko izvješće (primjeri i naglasci): https://wrap.warwick.ac.uk/id/eprint/194783/2/JRC144386_01.pdf
• HZN repozitorij normi (primjeri HRN EN Eurokoda): https://repozitorij.hzn.hr/
• HZN – javne rasprave o nacrtima hrvatskih nacionalnih dodataka (NA): https://www.hzn.hr/